ZONA ZAMFIROVA – Pozorište na Terazijama

ZONA ZAMFIROVA, pozoriste na Terazijama, Tiket Klub
ZONA ZAMFIROVA – Pozorište na Terazijama

ZONA ZAMFIROVA

Pozorište na Terazijama

Mjuzikl po delu Stevana Sremca

Kokan Mladenović

Premijera: 9. novembar 2012.

Reditelj: Kokan Mladenović
Kompozitor: Marko Grubić
Tekst i songovi: Kokan Mladenović
Dirigent: Milan Nedeljković
Koreograf: Mojca Horvat
Kostimograf: Tatjana Radišić
Scenograf: Marija Kalabić
Lektori: Radovan Knežević i Desimir Stanojević
ULOGE:
Manasije, Mane, kujundžija u usponu Ivan Bosiljcić
Zona, Zamfirova kći Ivana Popović
Hadži Zamfir, bogataš “tranzicionog” kraja XIX veka
Nebojša Dugalić
Doka, tetka Manetova Danica Maksimović
Manulać, Nišlija sa Evropskim manirima
Slobodan Stefanović
Jevda, majka Manetova Maja Noveljić
Čorbadži Tasa, Manetov ujak Desimir Stanojević
Taska, tetka Zonina Ivana Knežević
Gena, tetka Zonina Ana Radivojević Zdravković
Kaliopa, tetka Zonina Nataša Balog Brakus
Magda, tetka Zonina Ana Maljević
Pote, kalfa kod Maneta Miroljub Turajlija
Kote, šegrt kod Maneta Milan Antonić
Vaska, njihova izmećarka Milena Živanović
Gane Klinčar, gradska zamlata Ivan Zablaćanski
Hans, učitelj klavira, uvezen Saša Joksimović
Kalina, ubava devojka Jelena Arsić
ZONA ZAMFIROVA, pozoriste na Terazijama, Tiket Klub
ZONA ZAMFIROVA – Pozorište na Terazijama

ANSAMBL:
Milica Pavlović, Irena Šarović, Jelena Vuković, Lidija Novaković, Mirela Božić, Ivana Dubovac, Milan Gromilić/ Ivan Mileusnić, Igor Naumoski, Nemanja Naumoski, Uroš Petronijević, Miloš Mitić, Marko Stojiljković, Jasminka Nikolić, Jelena Mit, Zorica Bošković, Biljana Peković, Bojana Račić, Tatjana Popović, Jovana Grozdanović, Dušan Šida, Ljubiša Dinčić, Voja Orlić, Marko Bogdanić, Miroslav Marković

HOR:
Bojan Gavrilović, Jovan Nikolić, Zoran Doronjski, Branislav Jović, Marčela Lukić, Mirjana Stojanović, Kristina Savić, Tatjana Nikolić, Aleksandar Novaković, Milena Živadinović, Igor Arizanović

ORKESTAR:
Biljana Jovanović- koncertmajstor, Ivana Matejić, Marija Ristić, Borivoje Spasojević, Ana Tadić, Dragomir Marinković, Katarina Kasatkin, Vladimir Popović, Milija Branković, Daniela Stanković, Ana Rajković, Ivan Ranković, Vladimir Mandić, Zoran Kovačevski, Mladen Lukić, Mihajlo Bogosavljević, Aleksandar Petković, Maja Hajduković, Vlastimir Blagojević, Dejan Stojadinović, Želimir Vasić, Nikola Đokić, Uroš Ranković, Ivana Pavlović, Tatjana Radunović, Anica Ivančević.

Asistent reditelja: Isidora Goncić
Asistent koreografa: Jelena Arsić
Asistent kostimografa: Aleksandra Stošić
Asistent scenografa: Tamara Branković, Dina Juzbašić
Korepetitor drame i solista: Boris Pop Trajković
Korepetitor hora: Tatjana Nikolić
Inspicijent: Ljiljana Golubović
Sufler: Goran Tomić
Organizator: Mirjana Založnik, Jovana Savin
Fotografije: Dalibor Tonković

Scenska i kostimska oprema realizovana u radionicama Pozorišta na Terazijama.

Rukovodilac scensko-tehničkog sektora: Dragan Lazić, organizator scensko-tehničkog sektora: Zoran Ćorlomanović, Dizajn svetla, rukovodilac službe rasvete: Momčilo Žiropađa, Rukovodilac audio službe i dizajn tona: Branislav Mitić, Dizajn tona: Zoran Mandić, Operater scenske mehanike: Zoran Blagojević, Rukovodilac garderobe: Ljiljana Spasić, Rukovodilac šminkersko-vlasuljarske radionice: Snežana Martinov, Rekviziteri: Dragoslav Damnjanović i Dragan Grbić, Krojačica: Violeta Živančević

277. premijera
Sezona 2012/2013.

ZONA ZAMFIROVA, pozoriste na Terazijama, Tiket Klub
ZONA ZAMFIROVA – Pozorište na Terazijama

STEVAN SREMAC

Stevan Sremac (1855 –1906), pripovedač i romansijer. Po završenim istorijsko – filološkim studijama na Velikoj školi u Beogradu, radio je kao srednjoškolski profesor u Nišu, Pirotu i Beogradu. Član Srpske akademije nauka postao je 1906. godine. Iste godine je i umro od iznenadne infekcije. S istančanim posmatračkim darom, napisao je desetine pripovedaka i romana iz tadašnjeg savremenog života naše prestonice i palanačkog života. Najpoznatija su mu dela: Vukadin, Ivkova slava, Zona Zamfirova, Pop Ćira i pop Spira, Kir Geras, Ibiš aga i druga…

ZONA ZAMFIROVA, pozoriste na Terazijama, Tiket Klub
ZONA ZAMFIROVA – Pozorište na Terazijama

KO JE BILA ZONA ZAMFIROVA?

Dugo se čak i među učenim ljudima nije znalo da je Sremac svoje najbolje delo napisao na osnovu istinitog događaja koji se odigrao u Prištini krajem 19. veka. Celu priču Sremac je čuo od Branislava Nušića, koji je 1895. bio srpski konzul u Prištini. Posle dolaska iz Prištine jedne letnje večeri na Kalemegdanu Nušić je, u šetnji, sve ispričao Sremcu. Sremac se oduševio i zamolio prijatelja da mu dozvoli da obradi ovu priču. Jedini uslov koji je izrekao Nušić bio je da u delu ne spominje Prištinu, jer je u kući čorbadži Zamfira mnogo dobrih kafa popio! Sremac je na to odgovorio: “Odvešću ja tvoju Zonu u moj lepi Niš. Neće je tamo ni rođeni tatko prepoznati”.
Inače, u stvarnom životu, Zona se nakon „skandala“ udala za siromašnog i lepog mladića, šnajdera Aleksu Grbića. Mladi supružnici Aleksa i Zona preselili su se odmah u Prizren gde su izrodili tri sina i dve kćeri. Zona je, zatim, sa porodicom prešla u Uroševac, a za vreme okupacije 1943. došla je u Beograd. Prvo se nastanila u Resniku, pa na Zvezdari, i na kraju u Ulici 27. marta broj 89. Svoju starost provodila je nečujno i tiho sve do 1952. godine kada je istina o Zoni otkrivena. Iste godine u Narodnom pozorištu, za vreme upravnika Raše Plaovića, postavljena je i predstava Zona Zamfirova. Zona je u tradicionalnoj nošnji, sa neizbežnim šalvarama, prisustvovala premijeri u drugom redu.
Umrla je 1952. godine, nedugo nakon premijere komada, u 75. godini, a sahranjena je na Novom groblju u Beogradu. Na njenom grobu i danas piše: „Ovde počiva Zona Zamfirova.“

PRED BELIM PAPIROM

Svaki put kada se nađe pred novim projektom pozorište je u sličnoj poziciji kao pisac pred belim papirom. Naročito je teško, čak je vraški teško popuniti „prazninu scene“ u slučaju domaćeg mjuzikla. S obzirom da smo mi kuća koja je finansirana iz budžeta Grada Beograda tim pre smo obavezni i prema sebi i srpskoj kulturi uopšte, da kontinuirano kreativno promišljamo našu (dramsku) literaturu u skladu sa svojim osnovnim repertoarskim opredeljenjem. Stoga nije čudno što se na sceni Pozorišta na Terazijama izvodi „Zona Zamfirova“ naprotiv.
Junaci Stevana Sremca i njihovi međusobni odnosi „izvedeni“ su na scenu upravo na način koji podarzumeva stil pozorišta kao što je mjuzikl. Pri tom, osnovna ideja kojom se rukovodio autorski tim predvođen Kokanom Mladenovićem, sa kojim smo pre početka rada postigli punu saglasnost, jeste neke vrsta otklona od stereotipne interpetacije ove, ako to nije pretenciozno kazati, naše verzije Romea i Julije.
Na prvom mestu otklon je napravljen na nivou same priče. Najpre je obuhvaćen društveni kontekst ondašnje tek oslobođene Srbije izašle iz feudalnog načina života. Potom su snažno zaoštreni odnosi između klase bogataša koju simbolizuje Hadži Zamfir i nižih socijalnih slojeva društva, sitnih zanatlija i malih privrednika koje predvodi neobuzdani Mane. Drugo, bekstvo od stereotipa izraženo je i u muzici koja ne beži od foklora ali je neočekivana i u aranžmanu i osnovnom stilskom opredeljenju. Treće, u Pozorištu na Terazijama ovaj put je na nivou igre i plesa implementiran step koji nije bio preterano zastupljen u dosadašnjim koreografskim rešenjima.
I na kraju kao najvažnije jeste glumačka igra našeg ansambla pojačanog dragim gostima koji svi zajedno, efektno objedinjuju i mire na najlepši način sve elemente našeg pristupa ovoj temi i ovom knjževnom delu. Uvereni smo da smo upravo ovakvim pristupom odbranili puni smisao i sve razloge rada ove predstave.
Takođe sigurni smo da je radom na mjuziklu „Zona Zamfirova“ stvorena nova realnost, novo biće na našoj umetničkoj sceni koja će postojati i kada predstava više ne bude na repertoaru.